(IS) Revelation 4 : 1 Potom vidjeh: I gle, vrata otvorena na nebu, i glas prvi, što sam ga čuo kao trubu gdje govori s menom, reče: "Uzađi ovamo, i pokazat ću ti, što treba da bude za ovim."
(IS) Revelation 4 : 2 Odmah se zanesoh. I gle, prijestolje je stajalo u nebu, i na prijestolju je sjedio netko.
(IS) Revelation 4 : 3 I onaj, koji je sjedio, bijaše po viđenju kao kamen jaspis i sardis; i oko prijestolja bijaše duga po viđenju kao s smaragd.
(IS) Revelation 4 : 4 I oko prijestolja bijahu dvadeset i četiri prijestolja, i na prijestoljima, sjeđahu dvadeset i četiri starješine, obučene u bijele haljine, i imahu krune zlatne na glavama svojim.
(IS) Revelation 4 : 5 I od prijestolja izlažahu munje i glasovi i gromovi, i sedam ognjenih bakalja gorahu pred prijestoljem, koje su sedam duhova Božjih.
(IS) Revelation 4 : 6 I pred prijestoljem bijaše kao stakleno more, slično kristalu; i u sredini pred prijestoljem i oko prijestolja četiri bića, puna očiju sprijeda i straga.
(IS) Revelation 4 : 7 I prvo biće bijaše slično lavu, i drugo biće slično juncu, i treće biće imaše lice kao čovjek, i četvrto biće bijaše kao orao, kad leti.
(IS) Revelation 4 : 8 I svako od četiri bića imaše po šest krila, i bijahu naokolo izvana i unutra puna očiju, i pjevala su bez odmora dan i noć; "Svet, svet, svet Gospodin Bog Svemoćni, koji bijaše, i koji jest, i koji će doći."
(IS) Revelation 4 : 9 I kad bića dadoše slavu i čast i hvalu onome, koji sjeđaše na prijestolju, i koji živi u vijeke vjekova,
(IS) Revelation 4 : 10 Padoše dvadeset i četiri starješine pred onim, koji sjeđaše na prijestolju, i pokloniše se onome, koji živi u vijeke vjekova, i metnuše krune svoje pred prijestolje govoreći:
(IS) Revelation 4 : 11 "Dostojan si, Gospodine i Bože naš, da primiš slavu i čast i silu, jer si ti stvorio sve, i po volji je tvojoj bilo i stvoreno je."