(DK)
Genesis
19
:
1
A uveče dođoše dva anđela u Sodom; a Lot sjeđaše na vratima Sodomskim; i kad ih ugleda, ustade te ih srete, i pokloni se licem do zemlje,
(DK)
Genesis
19
:
2
I reče: hodite, gospodo, u kuću sluge svojega, i prenoćite i operite noge svoje; pa sjutra rano kad ustanete pođite svojim putem. A oni rekoše: ne, nego ćemo prenoćiti na ulici.
(DK)
Genesis
19
:
3
Ali on navali na njih, te se uvratiše k njemu i uđoše u kuću njegovu, i on ih ugosti, i ispeče hljebova prijesnijeh, i jedoše.
(DK)
Genesis
19
:
4
I još ne bjehu legli, a građani Sodomljani slegoše se oko kuće, staro i mlado, sav narod sa svijeh krajeva,
(DK)
Genesis
19
:
5
I vikahu Lota i govorahu mu: gdje su ljudi što dođoše sinoć k tebi? izvedi ih k nama da ih poznamo.
(DK)
Genesis
19
:
6
A Lot izide k njima pred vrata zatvoriv vrata za sobom,
(DK)
Genesis
19
:
8
Evo imam dvije kćeri, koje još ne poznaše čovjeka; njih ću vam izvesti, pa činite s njima što vam je volja; samo ne dirajte u one ljude, jer su zato ušli pod moj krov.
(DK)
Genesis
19
:
9
A oni mu rekoše: hodi amo. Pa onda rekoše: ovaj je sam došao amo da živi kao došljak, pa još hoće da nam sudi; sad ćemo tebi učiniti gore nego njima. Pa navališe jako na čovjeka, na Lota, i stadoše istavljati vrata.
(DK)
Genesis
19
:
10
A ona dva čovjeka digoše ruke, i uvukoše Lota k sebi u kuću, i zatvoriše vrata.
(DK)
Genesis
19
:
11
A ljudi što bijahu pred vratima kućnim ujedanput oslijepiše od najmanjega do najvećega, te ne mogahu naći vrata.
(DK)
Genesis
19
:
12
Tada ona dva čovjeka rekoše Lotu: ako imaš ovdje još koga svoga, ili zeta ili sina ili kćer, ili koga god svoga u ovom gradu, gledaj nek idu odavde;
(DK)
Genesis
19
:
13
Jer hoćemo da zatremo mjesto ovo, jer je vika njihova velika pred Gospodom, pa nas posla Gospod da ga zatremo.
(DK)
Genesis
19
:
14
I izide Lot, i kaza zetovima svojim, za koje šćaše dati kćeri svoje, i reče im: ustajte, idite iz mjesta ovoga, jer će sada zatrti Gospod grad ovaj. Ali se zetovima njegovijem učini da se šali.
(DK)
Genesis
19
:
15
A kad zora zabijelje, navališe anđeli na Lota govoreći: ustani, uzmi ženu svoju i dvije kćeri svoje koje su tu, da ne pogineš u bezakonju grada toga.
(DK)
Genesis
19
:
16
A on se stade ščinjati, te ljudi uzeše za ruku njega i ženu njegovu i dvije kćeri njegove, jer ga bješe žao Gospodu, i izvedoše ga i pustiše iza grada.
(DK)
Genesis
19
:
17
I kad ih izvedoše napolje, reče jedan: izbavi dušu svoju i ne obziri se natrag, i u cijeloj ovoj ravni da nijesi stao; bježi na ono brdo, da ne pogineš.
(DK)
Genesis
19
:
19
Gle, sluga tvoj nađe milosti pred tobom, i milost je tvoja prevelika koju mi učini sačuvavši mi život; ali ne mogu uteći na brdo da me ne stigne zlo i ne poginem.
(DK)
Genesis
19
:
20
Eno grad blizu; onamo se može uteći, a mali je; da bježim onamo; ta mali je, te ću ostati živ.
(DK)
Genesis
19
:
21
A on mu reče: eto poslušaću te i zato, i neću zatrti grada, za koji reče.
(DK)
Genesis
19
:
22
Brže bježi onamo; jer ne mogu činiti ništa dokle ne stigneš onamo. Zato se prozva onaj grad Sigor.
(DK)
Genesis
19
:
23
I kad sunce ogranu po zemlji, Lot dođe u Sigor.
(DK)
Genesis
19
:
24
Tada pusti Gospod na Sodom i na Gomor od Gospoda s neba dažd od sumpora i ognja,
(DK)
Genesis
19
:
25
I zatr one gradove i svu onu ravan, i sve ljude u gradovima i rod zemaljski.
(DK)
Genesis
19
:
26
Ali žena Lotova bješe se obazrela idući za njim, i posta slan kamen.
(DK)
Genesis
19
:
27
A sjutradan rano ustavši Avram, otide na mjesto gdje je stajao pred Gospodom;
(DK)
Genesis
19
:
28
I pogleda na Sodom i Gomor i svu okolinu po onoj ravni, i ugleda, a to se dizaše dim od zemlje kao dim iz peći.
(DK)
Genesis
19
:
29
Ali kad Bog zatiraše gradove u onoj ravni, opomenu se Bog Avrama, i izvede Lota iz propasti kad zatr gradove gdje življaše Lot.
(DK)
Genesis
19
:
30
A Lot otide iz Sigora, i stani se na onom brdu s dvije kćeri svoje, jer se bojaše ostati u Sigoru; i življaše u pećini s dvije kćeri svoje.
(DK)
Genesis
19
:
31
A starija reče mlađoj: naš je otac star, a nema nikoga na zemlji da dođe k nama kao što je običaj po svoj zemlji.
(DK)
Genesis
19
:
32
Hajde da damo ocu vina neka se opije, pa da legnemo s njim, eda bismo sačuvale sjeme ocu svojemu.
(DK)
Genesis
19
:
33
I dadoše ocu vina onu noć; i došavši starija leže s ocem svojim, i on ne osjeti ni kad ona leže ni kad ustade.
(DK)
Genesis
19
:
34
A sjutradan reče starija mlađoj: gle, noćas spavah s ocem svojim. Da mu damo vina i doveče, pa idi ti i lezi s njim, eda bismo sačuvale sjeme ocu svojemu.
(DK)
Genesis
19
:
35
Pa i to veče dadoše ocu vina i ustavši mlađa leže s njim, i on ne osjeti ni kad ona leže ni kad ustade.
(DK)
Genesis
19
:
36
I obje kćeri Lotove zatrudnješe od oca svojega.
(DK)
Genesis
19
:
37
I starija rodi sina, i nadjede mu ime Moav; od njega su Moavci do današnjega dana.
(DK)
Genesis
19
:
38
Pa i mlađa rodi sina, i nadjede mu ime Ven-Amije; od njega su Amonci do današnjega dana.